head-page PočetnaPredavanja

Javni prostor i javna memorija: Spomenici, nazivi ulica i javna diskusija u postsocijalističkim društvima

javna-memorija

Javni prostor i javna memorija: Spomenici, nazivi ulica i javna diskusija u postsocijalističkim društvima

Jus Segal, Holandija

Javni prostori imaju različita značenja, zavisno od dizajna i različitih načina upotrebe, u skladu ili u suprotnosti sa namerama urbanista i političara. Najzanimljivije od svega jeste to što je značenje, pozivom na kolektivnu memoriju, povezano sa javnim prostorom. Javni spomenici i imena ulica često upućuju na događaje i osobe iz prošlosti, one koji se smatraju istorijski značajnim, barem za one koji su na vlasti. Zajedno, spomenici i imena ulica prenose kanon kolektivne memorije. Ipak, ova memorija je retko neosporna, ponekad je čak i problematična. Na primer, u slučaju revolucije ili promene režima, istorijski kanon može da se značajno promeni, zato što novi politički lideri pokušavaju da redefinišu istoriju kako bi podržali svoj pogled na svet i pravo na vlast. Stari heroji, simboli i spomenici odjednom postaju suvišni i mogu biti nasilno potisnuti ili uništeni, dok se novi podižu s ciljem da se ostvari istorijskogi prekid ili da novi smisao istorijskom kontinuitetu. U svojoj prezentaciji predstaviću pre svega Berlin i Beograd, sa kraćim osvrtom i na Skoplje, Taškent, Ašhabat, Bamijan i druga mesta, kako bih pokazao dinamiku kolektivne memorije u javnim prostorima u vremenima političke preorijentacije.

  • Kulturni centar Beograda, Pop Up prostor, Trg republike 5

  • subota, 24. maj 2014.
    predavanje
    20.00 – 20.30